ŠTO VIDJETI I POSJETITI?

Malinska i otok Krk

Atrakcije na otoku Krku

Krk je otok bogate kulturno-povijesne baštine koju treba doživjeti. Male, krivudave uličice prevladavaju unutar starih jezgri gotovo svakog mjesta na otoku, uz župne crkve, svaka je jedinstvena i prepoznatljiva.

 

Želite li se upoznati s nekadašnjim načinom života otočana, svakako posjetite zavičajne muzeje s etnografskim i sakralnim zbirkama, mnogobrojne galerije te biblioteku Vitezić u Vrbniku. Otočić Košljun, nedaleko od Punta, jedinstveno je kulturnopovijesno mjesto koje bi svakako trebalo posjetiti za boravka na Krku.

 

Posebno je atraktivna špilja Biserujka, bogata stalagmitima i stalaktitima. Ovdje možete između ostalog vidjeti, dođete li ranije ujutro ili krajem dana, manju skupinu šišmiša.

 

Za ljubitelje mora i podmorja akvarij u Baški, idealan je izbor. U dvadeset akvarija s ukupno 20 kubika morske vode nalazi se oko 100 vrsta jadranskih riba i puževa. Akvarij Baška pruža jedinstven doživljaj morskog svijeta. A od prošle godine i tropski akvarij i terarij u gradu Krku.

Kulturno povijesna baština otoka Krka

Pet mjesta koje biste svakako trebali posjetiti
Prikaz kulturnopovijesnih vrednota otoka Krka počinjemo na sjeveru, današnjem ulazu na otok Krk – počinjemo s dva iznimno vrijedna spomenika koji se nalaze u omišaljskom, sjeverozapadnom dijelu otoka. To je sam Omišalj, visoko ponad zaljeva, s pretpovijesnim temeljima, grad – kaštel u kojem romanička crkva potječe iz 12. stoljeća, a njen triptih J. della Fiore iz 15. stoljeća. U zaljevu Sepen, na predjelu Mirine sačuvani su ostaci romanskog grada Fulfinuma s ranokršćanskom bazilikom iz 5. – 6. stoljeća.
 
Na području Malinske Dubašnice imamo srednjevjekovni samostan franjevaca (iz 1480. g.) u Portu, u kojem se uz crkvu sv. Marije Magdalene nalazi muzejska zbirka s knjižnicom, etnografska zbirka s autentičnim tošom za prešanje maslina i glagoljski lapidarij. Iza Porta naići ćete na Fumak. Fumak brdašce koje je visoko 61 m te je na njemu sagrađen jedan od najvećih drvenih križeva u Europi. Također je napravljen i križni put. Sagradio ga je gospodin Petar Trp, rođen u Malinskoj. Sam križ visok je 6,6 m a sveukupna visina je 11,5 m. Svake godine za vrijeme Uskrsa ide se na križni put na Fumak. U blizini Malinske na lokalitetu Cickino nalazi se arheološko nalazište, u kojem je pronađen ranokršćanski crkveni kompleks sagrađen između 5. i 7. stoljeća, dok najstariji pronađeni dijelovi pripadaju razdoblju prijelaza prvog u drugo stoljeće.
U Bogovićima u Malinskoj se nalazi i jedan obiteljski muzej – Bogovski toš iz 1850. godine. Prvi vlasnik bio je Petar Bogović Bogovski otud i potiće ime Bogovski toš. Zahvaljujući vrijednoj obitelji Bogović pretvorili su konobu u pravi obiteljski muzej. Prostorom dominiraju toš i svrdlo. Konoba obiluje starinskim uporabnim predmetima. Pronalazimo ovdje raznovrsno oruđe, posuđe, dekorativne predmete, starinski noćni ormarić i veliku kredencu. Svakako treba spomenuti i zidni sat koji potječe iz 1818. godine i čija je datacija istaknuta. Zanimljive su i crno-bijele fotografije predaka obitelji Bogović. Obiteljski muzej se može i sa vrlo starinskom nošnjom pohvaliti, starom više od 200 godina, koja je također izložena u muzeju.
Malo dalje na području grada Krka nalazi se također franjevački samostan Glavotok, s glagoljskim spomenicima i djelima Girolama da Santa Crocea. Krećući se dalje prema jugu, nedaleko Milohnića nailazimo na starohrvatsku crkvicu sv. Krševana, vjerojatno iz 9. stoljeća.

 

Tisućljetno, i današnje, otočno središte – Krk „presjajni grad Krčana“ o čemu svjedoči kameni natpis iz 3 ili 4 stoljeća, ima također pretpovijesne temelje, s ilirskim, grčkim, rimskim i srednjovjekovnim hrvatskim (slavenskim) dodacima: tu su zidine, kule, tzv. Frankopanski kaštel, rimske terme i mozaici, ranokršćanska katedrala, romanička crkva sv. Kvirina i sv. Margarete (na dva kata), ranoromanička crkva Majke Božje od Zdravlja, ranogotički Sv. Franjo; jedan od najstarijih glagoljskih spomenika Krčki natpis iz 11. stoljeća. trg Kamplin, kula na obali, gradska vijećnica, vela placa, velika gradska vrata, mala vrata, Volsonis (prvi otkriveni gradski bedemi), Venerin hram. Tu je i biblioteka Nikole Udine Algarottija i njegova zbirka dragocjenih muzičkih instrumenata, što ju je darovao u 19. st. rodnom gradu. U bazilici je poliptih Paola Veneziana iz 14. stoljeća i Kolerova srebrna palača iz 15. stoljeća.
 
Ispred Punta nalazi se starohrvatska crkvica sv. Dunata, također vjerojatno iz 9. – 10. stoljeća. U puntarskom zaljevu smješten je Košljun – jedini nastanjeni od više krčkih otočića; istodobno, Košljun je jedan od najznačajnijih prirodno – geografskih i kulturnopovijesnih cjelina na sjevernom Jadranu. Na antičke (a možda i pretpovijesne temelje) stigli su (možda) pustinjaci, pa redovnici benediktinci, a od 15. stoljeća ovdje su franjevci; ti vrlo vrijedni fratri uspjeli su do danas stvoriti od otočića prirodoslovni rezervat (naročito rijetkih biljaka), usred kojeg je samostan, bazilika, više zbirki – etnografska, likovna, muzejska, bibliotečna, arhivska, itd.

Ovdje su izloženi spomenici iz rimskog razdoblja i dalje; npr. iz 15. stoljeća poliptih je Santa Crocea, iz prošlog je stoljeća križni put slikara Ive Dulčića.
 
Krećući se Krkom dalje, na istok, stižemo u Bašćansku Dragu, ovdje je sačuvana stupa – naprava kojom je dorađivano čvrsto vuneno tkanje. Dalje, također u bašćanskoj dolini, nalazi se Jurandvor, u kojem je nađen najpoznatiji krčki i slavenski spomenik – Bašćanska ploča, datirana oko 1100. godine, s uklesanim imenom hrvatskog kralja Zvonimira iz 11. stoljeća na glagoljici; nađeni su i ostaci druge ploče. Spomenik se sada nalazi na počasnome mjestu, kao posebna vrijednost u atriju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

 

I Baška čuva rimske mozaike i raritetni srebrni križ Frankopana, te likovna djela Palme Mlađeg i krčkog slikara Franje Jurića; mjesto ima zavičajni muzej. U obližnjoj uvali Vela Luka, vjerojatno su ostaci nekoga utvrđenoga naselja koje legenda naziva Corinthia i vezuje uz grčku tradiciju.
 
Na sjeveroistočnoj strani otoka, na visokoj klisuri iznad mora, smješten je Vrbnik, također na pretpovijesnim ilirskim temeljima: cijelo je naselje spomenik, najpoznatiji hrvatski glagoljaški grad – kaštel; i danas obiluje glagoljskim kamenim i rukopisnim spomenicima. Veliki broj ih se čuva u drugim sredinama; to su npr., odlomci rukopisa iz 12. stoljeća, Statut otoka Krka 1388, kodeksi, misali, matične, pravne i druge knjige te rukopisi. U župnoj crkvi značajan je frankopanski oltar Ružarica , vjerojatno iz 15. stoljeća te oltar Ive Rendića iz 19. stoljeća.

 

Mjesto obogaćuje i velika Vitezićeva biblioteka, a u susjedstvu, u crkvici sv. Jurja, nađena je freska iz 13. stoljeća, najstarijim hrvatskim prikazom broda. Vjerojatno je ishodište krčkih knezova upravo vrbničko područje – nad Vrbničkim poljem ostaci su Gradeca (Graca), jedinog dvorca- utvrde knezova Frankopana izvan naselja.
 
Jedini grad –kaštel u unutrašnjosti otoka je Dobrinj; ovdje je 1100. godine nastala najstarija poznata hrvatska glagoljska isprava slavnog Dragoslava; u njemu je i etnografska zbirka cijeloga otoka; slika na antependiju (zlatni vez na crvenoj svili) izradio je P. Veneziano u 14. stoljeću.

 

Treba ukazati i na spomenike originalnog narodnoga graditeljstva – stočne nastambe mošune, pastirska i seljačka skloništa i komarde, gumna. Tu su sopele (sopile) – ostatak prastaroga europskog glazbala, koje je drugdje nestalo. Ljetna Stomorina u Omišlju, pastirski običaji Vrbnika i Dubašnice, narodna nošnja i ples, ukazuju na sadržaje koji su sačuvali živopisni kolorit otoka, obogaćuju njegovu kulturu i svakidašnji život otočana u prošlosti, i danas.

Župna crkva Uznesenja Marijina iz 1213.g, sa zvonikom iz 16. st.

Župna crkva sv. Apolinara u Bogovićima iz 1857.g. (cca. 500 m udaljena od Sara Apartmana u Malinskoj)

Sakralni kompleks Katedrale Uznesenja Marijina iz 5. stoljeća, s crkvom sv. Kvirina, zaštitnika grada, (11./12.st.) u kojoj je izložena sakralna zbirka, te zvonikom iz 18.st.

Trg Kamplin s frankopanskim kaštelom i kvadratičnom kulom (12.st.) (u gradu Krku cca. 12 km udaljeno od Sara Apartmana Malinska)

Knjižnica obitelji Vitezić, utemeljena 1898.g. U knjižnici se nalaze broji vrijedni glagolski misali, brevijari te knjige među kojima je i poznati Atlas scolasticus et itinerarius. Sačuvana su samo dva primjerka u svijetu, jedan je u Vrbniku, a drugi se nalazi u Cambridgeu u Engleskoj.

Ostaci ranokršćanske bazilike iz 5.st. i rimskog municipija Fulfinuma u zaljevu Sepen na predjelu Mirine (2 km od Omišlja, a cca. 15 km od Sara Apartmana u Malinskoj))

Samostan franjevaca trećoredaca, s crkvom sv. Marije Magdalene iz 1480.g. u Portu (3 km od Sara Apartmana u Malinskoj udaljeni).

U samostanu je uređena muzejska zbirka s knjižnicom, etnografska zbirka s izvornim tošom za prešanje maslina i glagoljski lapidarij

Crkvica sv. Krševana (5. ili 6. st.) u blizini naselja Milohnić (12 km sjeverozapadno od Krka), a od Sara Apartmana u Malinskoj cca. 20 km)

Otočić Košljun (6,5 ha) u Puntarskoj dragi šumski je rezervat prirode i spomenik kulture. U franjevačkom samostanu, s crkvom navještenja Marijina iz 1480.g., smještena je vrijedna knjižnica, etnografski muzej i stalna izložba sakralne umjetnosti

Venerin hram

Crkva sv. Lucije u Jurandvoru (2 km od Baške a cca. 36 km od Sara Apartmana Malinska). U crkvi se nalazi Bašćanska ploča, najznačajniji spomenik hrvatskog jezika i književnosti, pisan hrvatskim pismom-glagoljicom (oko 1100.g.).

Zavičajni muzej Baška

Župna crkva sv. Trojice iz 18. st. i Zavičajni muzej u neposrednoj blizini

Župna crkva sv. Stjepana, koja se kao glavna crkva Dobrinjskog kaptola spominje 1100 godine

Bašćanska ploča

Glagoljica je slavensko pismo nastalo stilizacijom grčke kurzive oko sredine 9. stoljeća.
Kao autor glagoljice spominje se najviše Sv. Ćiril, koji je ovo pismo upotrijebio za svoj prijevod crkvenih knjiga na staroslavenski jezik.
Glagoljica se javlja u dva oblika: obla i uglata. Pretpostavlja se da su se te osobine kasnije razvile. Najstariji hrvatski glagoljički spomenik, Bašćanska ploča, pokazuje umjerenu oblost, no ugla glagoljica specifični je hrvatski oblik glagoljice.

Javlja se u Hrvatskoj počevši od 12 st., najčešća je u primorskim krajevima (Istra, Hrvatsko Primorje, Dalmacija, zadarski i kvarnerski otoci, prije svega Krk, Cres i Lošinj).

Godine 1851., mladi bašćanski svećenik Petar Dorčić, otkrio je u podu ranoromaničke crkve Sv. Lucije u Jurandvoru pokraj Baške veliku kamenu ploču ispisanu glagolskim znakovima. Tekst ispisan na ploči zainteresirao je tadašnje znanstvenike. On je postao važan izvor informacija o razvoju hrvatskog glagolskog pisma, hrvatskog jezika i kulture. Potvrdio je postojanje Hrvatske države od najranijih dana, spominje ime hrvatskog kralja Zvonimira te obilježava sjeverne granice njegova kraljevstva na otoku Krku.

Tekst ploče pročitan je djelomično 1865. a sasvim 1875. Vjerovalo se da tekst ploče sadrži neke tajne podatke, ali utvrđeno je da je ploča zapravo potvrda o darovanju zemljišta koje je poklonio benediktinskom samostanu Sv. Lucije kralj Zvonimir. Ploča navodi svjedoke te darovnice i opisuje vrijeme u kojem se darovanje dogodilo. Iz toga se može zaključiti da datira iz 1100 godine. Ploča je 1934. godine prebačena u Akademiju znanosti i umjetnosti u Zagreb gdje se i danas nalazi. U crkvi sv. Lucije nalazi se njena kopija. Crkva i djelomično restaurirani samostanski kompleks danas privlače veliki broj posjetitelja.
Male kopije ploče mogu se kupiti u trgovinama kao suvenir.

Stare slike

Dobro došli u Sara apartmane Malinska otok Krk

Nekada poznata kao brodovima sigurna luka, danas je poznato turističko mjesto koje čuva i svoju ribarsku i pomorsku tradiciju.

NAŠA ADRESA

Gordana Stanković
K. Ostrogovica 4, 51511 Malinska
Tel./Fax +385 ( 0 ) 51 – 858 085 | Mobil. +385 ( 0 ) 91 – 54 61 06 1
E-Mail: sara-apartments@hotmail.com
facebook.com/sara.apartments | Skype ID: sara.apartments

 

Skeniraj i preuzmi našu vCard

sara apartmani qrcode

Vaše ime (obavezno)

Vaš Email (obavezno)

Datum dolaska

Datum odlaska

Naslov

Vaša poruka

Prijavite se za newsletter

mc_script_black_web